Slušam radio, noćni program,
sve pjesma do pjesme,
bolja od bolje
i uživam.
Skoro pa plešem kroz vrijeme,
što ga već odavno nema,
kako je lijepa noć,
lijepe pjesme.
Sat otkucava sada gluho ponoć,
ne želim da prođe ovo,
ne želim da ide,
ova noć.
Dolaze snovi i uzimaju me sebi,
putujem sada i plovim,
rijekama snova,
idem tebi.
Sve do jutra traje ova bajka,
ova priča i basna mala,
a onda istina boli,
i tuga manjka.
