Stajao sam pod oblacima crnim
Stajao i uživao u kiši što pada,
Kao i uvijek mislio sam na tebe,
Kao i uvijek, pa čak i tada.
Kapi kiše što vlažile su mi lice,
Tople i niježne kao što si i ti,
Možda i tebe kiša miluje danas,
Da li zna, da zajedno nismo mi?
Da li ova kiša zna da te još volim,
Da srce zbog tebe sad me boli,
Da duša bježi iz okova tijela,
I da ona samo za dušu tvoju moli!
Ako zna, zna i gdje se sada kriješ,
Zna i zašto si otišla od mene,
Neću je pitati zašto, ne želim,
Samo nedam da moja ljubav vene.
Kišo topla, pozdrav joj prenesi,
Pomiluj joj divne zlatne kose,
Na lice poljubac joj spusti,
Lubav moju, neka kapi njojzi nose!
