Pitaše me jučer
Što to pjesme pišem,
Šta me boli,
Zašto teško dišem?
Da'l je istina da volim,
I da me srce boli?
Da'l i zbog toga pišem roman,
Zašto rane pokrivam sa soli?
Nisam imao šta za reći.
Dugo sam gledao u svod plavi
Redovi slova padoše pred oči
I tako je i u snu i javi.
Pišem jer prijatelja boljeg od papira
Teško je danas naći.
Teško je kada neko tajne tvoje
Na sva zvona svira.
A što se tiče istine ove,
Da volim možda jeste tačno
Ali rane nipošto ne solim s ovim
Jer ovo je raj, a stvarno.